30 October 2013

PRENEMAGANJE 2

Nakon što smo se izprenemagali povodom Pitchforkove „narodne“ liste najboljih albuma od 1996. do 2011. Jelena Maksimović aka Popkitchen i ja opet smo se našli na gmail-četu da opletemo po nedavno publikovanoj listi „Najboljih albuma svih vremena- Top500“ magazina NME.

Fala Jeleni što je i dalje carica.

NB razgovor je manje-više „as-is“ s tim što sam negde pretumbao tekst da se bolje razume i poubacivao interpunkciju.


MMG: er si tim sale ili tim srle?
Jelena: srle. dok sam skapirala... ti? bolje tim saša, tim srđa. to bi mi bilo jasno na keca
MMG: čitao sam vreme, ali sam čitao tijanića. uprkos svemu, sale.
Jelena: ti kao vedrana rudan
MMG: moglo je i saša-srđa, ali nisam hteo da bude baš na keca
Jelena: ceniš kurčevitost. mene je ovo srle povuklo na srđana đokovića, prva asocijacija
MMG: imam viška temperamenta i manjka strpljenja
Jelena: pa možemo da krenemo od prvih dvadeset ili imaš neki koncept ove diskusije
MMG: nego, pošto te nisam imao u gostima više od godinu dana, moram da te pitam i za popboks. er si u žalosti?
Jelena: na neki način da. ali sam svesna da ne mogu takve stvari da se održavaju na entuzijazam
MMG: zašto?
Jelena: pa zato što popboks postoji već godinama i uspostavio je neki sistem, pa čak i malih honorara. zajebano je sad reći nemaš ni to. drugo, sajt nije samo to. on ima troškove. barem te jedne osobe koja to uređuje i tehničke stvari. mislim da su osnivač i urednik se složili da je bolje ugasiti nego "brend" svoditi na blogersko raspisivanje. što ljudi uvek mogu da rade
MMG: brend je jaka reč
Jelena: jeste. ali ako je to jedini, sajt koji je isključivo posvećen pop kulturi, i imao je publiku jeste neki brend
MMG: ipak me čudi da stvar/ ljudi/ brend nisu transformisani u nešto drugo što bi nastavilo da postoji. previše je odustajanja svuda
Jelena: znaš šta, devet godina nije malo. mislim više je postojao popboks nego što je izlazio ritam. sad je vreme da se samomitologizujemo:) a možda je vreme i za druge stvari
MMG: koji su ti ovogodišnji favoriti?
Jelena: ova godina mi je jako čudna. to jest tanka. ako kažem super su primal scream. i sviđa mi se par pesama arctic monkeys, ali još nisam skinula album. dobar je kanye
MMG: deluje kao da se baviš "drugim stvarima"?


(Čekaj, jel ovo stvarno The Strokes na 4. mestu? - Popkitchen)

Jelena: hahaha. na neki način. ajde informiši me malo šta propuštam
MMG: huh. nisam još čuo novu katy perry. ali većina stvari koja se meni dopala ove godine potiče iz domena dopingovane ili organske psihodelije.
Jelena: e da, dečko i ja imamo internu debatu - katy ili gaga. koji si ti tim?
MMG: baš baš baš kad bih morao da biram bio bih tim perry. otherwise dont care. ja sam tim rihanna. ćemo na listu?
Jelena: oćemo. e da. ovogodišnji favorit, onaj mali usporeni reper, earl sweatshirt. to mi je leglo dok sam radila druge stvari
MMG: misliš "druge stvari"? aj ja ću prvi. za mene pravljenje ovakvih lista ima smisla, jer mislim da su one refleksija vremena/ trendova/ ljudi/ scene koja ih pravi. ali više od 100 mesta me ne interesuje ni u ludilu. u tom smislu ja nemam pojma šta se nalazi na listi od 101. do 500. mesta
Jelena: evo ja sad gledam i više mi ima smisla nego prvih 20. to mi je problematično na ovoj listi. čak i prvih 100. to poštujem, ali ovaj top 20. neozbiljno
MMG: polako. vratimo se na principijelno pravljenje ovakve liste. pro ili contra? care to comment?
Jelena: meni liste su uvek super. to mi je taj mitomanski deo muzike koji mogu da prihvatim kao "ovo je bilo mnogo mnogo važno"
MMG: da, bojim se da je srpska kritika opterećena pojmom "važno" pre nego "zabavno"
Jelena: ako smo već na toj temi, kad kažeš 500 svih vremena onda naravno pucaš na važno
MMG: objasnio čovek/ učesnik kako se stiže do "važnog" http://thequietus.com/articles/13683-nme-greatest-albums-list-johnny-sharp-cigarettes ako nisi čitala, bottom line je da iz nemogućnosti da se postigne "objektivno" tj "važno" ljudi pribegavaju "samozamaravanju" na "zabavan" način. samozavaravanju (ali nije loš ni ovaj lupus)
Jelena: skapirala sam. ali to je kako god obrneš mač sa dve oštrice. liste koje pucaju na istorijsku važnost su "preopterećene istorijskom perspektivom", liste koje su lične (što je često zabavno za čitanje ako je dobro napisano naravno) izazivaju efekat "a zašto mene zabole šta se tebi sviđa". da citiram dječake "moj omiljeni bend je nepoznatiji od tvog"


MMG: meni je "mene zabole šta se tebi sviđa" postao jedini kriterijum za bršćenje interneta
Jelena: to je legitimno
MMG: jurim autore kojima opus smrdi (ne)čovještvom
Jelena: onda je to moj "problem" sa nmeijem. njihov ukus nije moj
MMG: u tom smislu, ova lista mi je, kad sam već proveo ovoliko vremena nad njom, sasvim OK. jer je na svaki način NME-ijevska- promoviše njihove bendove, kurčevita je na taj jeftini/ trendovski način i uzima u obzir da smo u godini britpopa
Jelena: a nisu uspeli da mi objasne zašto to treba da me se tiče. to jest, jasno mi je zašto pitchfork voli hip-hop. ne kapiram strokese na 4. mestu NME liste
MMG: mislim da je izraz "treba da te se tiče" deo zaostavštine "važnog". bolje je razmišljati u kontekstu- zabavlja/ ne zabavlja. provocira/ ne provocira. nudi nešto novo... ja, recimo, nikada nisam kapirao astral weeks među prvih 10, a tokom devedesetih, kad je van bio baš hajpovan, nisi mogao da živiš od njega. sad je 68.
Jelena: ali ti kad praviš listu od 500 naj ti ustvari praviš svoj kanon i kažeš ovo je važno mislim, ako to radi NMEne radi to bloger iz ajdahoa koji sluša math rock
MMG: slažem se, ali ti strokes su u post-milenijumskoj sceni (re)definisali rok muziku i tip NME-benda, sa albumom koji i dan danas zvuči fenomenalno, iako brat-bratu nikad nije bio ništa posebno originalno
Jelena: volim taj album. stvarno. kad on beše izašao 2001 ili 2002. sigurno bi mi tad bio u top 3, ali ne u top 20 svih vremena. ustvari to je povezano sa autorima. ako oni prave svoje lične liste, što je ovde bio slučaj- neki lik koji sad piše za NME je odlepio na Strokese kad ih je čuo, taj je mlađi od nas, sto posto. njemu Nirvana ne znači puno. kao što su recimo ljudi moje generacija odlepili na nirvanu i dosta tih bendova iz 90ih, a nisu pre toga čuli pixies i sonic youth, nego tek posle preko nirvane
MMG: mene više čudi pulp/ different class. to je jedan fenomenalan album, ali na svaki način ćorsokak odakle god mu priđeš. mislim da isto važi i za arcade fire/ the funeral. s druge strane koga zanima pet sounds na prvom, drugom ili bilo kom mestu gde smo ga do sada već videli
Jelena: istina. btw. kad smo kod arcade fire. meni je funeral omiljeni. nekako mi je sirov i obećava. a svi posle su ambiciozniji, a nikako da deliveryju


MMG: meni je the suburbs. a kad smo kod arcade fire u petak puštam rivju reflektora, pa svrati. oćeš da pročešljamo listu od kraja, deset po deset?
Jelena: na tvoj sajtu ili b92? naravno zanima me šta misliš, pošto nikako da mi se taj album primi. ajde. idemo od kraja. 100 do 90
MMG. b92 is sad and old, trenutno. libertines ne kapiram ni na jednom mestu, mislim da su the streets zaslužili više. ne znam šta su to rolling stones
Jelena: kod libertines se slažemo. digresija- kapiraš li petea dohertyja uopšte? mene bbkov pokušava da ubedi da je on genije. ja samo mislim da je naložen, naslušan i kao čita poeziju, ništa meni tu nije originalno. možda broj dana koliko može da izdrži neistuširan. ali sve ostalo, čula sam
MMG: voleo sam baš onih par pesmica što je uradio sa onim wolfmanom ili tako nešto. ovo ostalo mi je sve napisao i odsvirao guy chadwick još u osamdesetim
Jelena: ponovo naši stari znanci. neutral milk hotel. e da, ja sam to slušala nakon našeg poslednjeg razgovora. i gori mi je rekao da mu dam šansu. to je odličan album, ali meni su to decemberists. simpa, ali ništa epohalno
MMG: manje-više se slažem. i ja radije biram decemberists
Jelena: streets mi je štos, ne kapiram ga ozbiljno
MMG: streets je zeitgeist. ćemo dalje? 90-80 tu zatičem album hole koji nije ni bitan, a ni zabavan koliko prvi, sećam se da je ova carole king uvek nešto bila top 20 pre. ne znam šta je to the band.
Jelena: ti nisi devojčica ne ložiš se na jeffa buckleya. the band je jedan od onih dugosvirajućih američkih bendova iz 70ih. imaju album sa dylanom. i skorceze je snimio film o njima. što su mi super reference, ali očigledno to nije dovoljno da se tome više posvetim. ali white stripes na 77., pa jebem ti


(Duboko potresen činjenicom da je Odelay završio na 371. mestu - MMG)

MMG: kad kažem ne znam obično mislim Idontgiveafuck. white stripes su ga ozbiljno poduvali. er ih nema kasnije?
Jelena: ne
MMG: više me tišti prisustvo green day. ne bih im oprostio ni 475. mesto, a ne 75. besmislen bend
Jelena: totalno se slažem. ali NME oduvek je imao te mainstream pretenzije
MMG: čini mi se da je lista značajno "britanskija" nego pre. i neoprostivo mi je da nema ne-amera i ne-engleza na listi. the knife su morali da vide top 100 da ga jebeš! pod amerima i englezima podrazumevam sav komonvelt
Jelena: tako je. mislim ako već ciljaju na savremenost. vidim da je fever ray na 221. mestu recimo u prvih 20 nema crnaca, sem public enemy
MMG: ali mislim da je hip hop ispoštovan mnogo više nego (ikada) pre najviše od svega me tišti mesto broj 60. ja mislim da massive attack/ blue lines jeste lep, zabavan i "važan" album koliko i bilo koji koji se do sada pojavljivao na vrhovima ovakvih lista. veliki album
Jelena: moj omiljeni od njih. sigurno ulazi u lični top 20
MMG: isto mislim i za bjork/ debut. a fali mi i beckov odelay. to su neki albumi koji su maltene samostalno izgradili platforme za zvukove/ pravce/ scene poslednjih 25 godina. unlike lcd fuckin soundsystem, kojima bih jedino tolerisao losing my edge
Jelena: ja videh odelay. ali mislim da nije u prvih 100
MMG: odelay 371. BOKTEJEBO!!! ne kapiram holy bible/ manic street preachers uopšte na listi, a naročito na 44. mestu. to mi je čist autizam. ne kapiram ni odsustvo pavement iz prvih 100, i, nažalost, mislim da blur, takođe, nemaju šta ovde da traže
Jelena: kod mene sigurno ne bi bili, pošto imam nisku toleranciju za brit pop. prvenstveno za oasis. mada da, njihov prvi album slušala sam to dosta u sedmom razredu
MMG: bitch you young!
Jelena: to je A strana, B strana Cranberries. ali ne dovoljno da me ugostiš u emisiji i pričaš o lifestyleu moje generacije



MMG: ti imaš non-stop carte blanche za gostovanje.
Jelena: opa! u sledećoj fazi otkrivaš The Bend.
MMG: sumnjam. sad mnogo više znam nego pre. sve je manje tih jagoda u kojima bih ja mogao grlom. kad sam ja bio mali ovi love/forever changes su uvek bili pri vrhu, a nikad nisam znao o čemu se radi. posle sam otkrio i sad ih baš volim. hvala NME-ju
Jelena: jel mogu ja sad malo žikica simić momenat. cenim NME što su od svih Stones albuma stavili Exile on Main Street na najviše mesto, 20i neko. to im je najrazuzdaniji album, za koji stalno misliš da će da se raspadne, ali nikako neće
MMG: od grupe rolling stones volim mtv hitove i one rane albume na kojima su svirali bluz kavere. mislim da je dogmanstar koliko god ga voleo na previskom mestu. ne razumem ni prisustvo amy winehouse, uopšte?! i mislim da je screamadelica jedan od tih velikih albuma, srećom nisu ga zaboravili
Jelena: e baš sam to htela da te pitam, za Suede. Amy... to je njihova devojka. retko šta da je izašlo iz Britanije, a da je postalo popularno. mada, taj njen album, solidan. ne zaslužuje da bude na listi
MMG: agreed
Jelena: a radiohead in rainbows u prvih 100
MMG: my beautiful dark twisted fantasy?
Jelena: nod to pitchfork. super album. jedan od najboljih u prošloj deceniji. čini mi se da im je lista od 100-20 dosta konvencionalna. znaš malo neil young, malo bowie, malo stevie wonder, malo iz 90ih. a onda od 20. kreće - stav
MMG: mislim da bowieja ima baš baš dosta
Jelena: kao to je ono što mi furamo
MMG: arctic monkeys mi je verovatno najprecenjeniji album ovde/ ikada. taj kod mene ne bi ni privirio u top 500. malo talentovaniji pete doherty
Jelena: apsolutno. vidim ja da si ti u mom timu:), anti doherty tim



MMG: žao mi je što to moram da kažem, ali mislim da ni pj harvey nisu baš učinili naročitu uslugu plasmanom let england shake
Jelena: kako to misliš?
MMG: taj album je čist autizam.
Jelena: zbog ekipe u kojoj se našla. koji ti je omiljen album PJ
MMG: is this desire?
Jelena: meni je Is This Desire
MMG: u isto vreme
Jelena: ali sam skapirala da PJ can do no wrong, to jest da čak volim i Stories from the City koji joj je najviše strejt album
MMG: da ne ostanem nejasan- pj je genijalna i taj album je genijalan, ali mislim da nakon stories ona više ne pravi albume za širu publiku, albume sa potencijalom za ovu vrstu "najboljih albuma"
Jelena: moram da prenesem lično iskustvo. kad je izašao let england shake, nekako nije mi se dojmio toliko. i onda sam je slušala na primaveri, ona sama pred 40 hiljada ljudi, sa tom citrom čim već, hipnotisala je ljude. i taj album sam onda slušala narednih godinu i po dana nonstop barem jednom nedeljno
MMG: zavidim ti. er ti kapiraš patti smith/ horses (mesto broj 12.) ovde i inače?
Jelena: da. ali samo taj njen album. drži vodu kao album. sve ostalo se rasteže. zanimalo me je ko je ona kad je već michael stipe toliko voli. taj album joj je super i na neki način ona je prethodnica za razne žene koje su došle posle, ali patti više cenim kao neki dobri duh scene, nego kao autentičnu muzičku pojavu. kao znala je da izabere prijatelje. jel mogu sad nešto da kažem? My Bloody Valentine- nikad kapirala
MMG: mogu da razumem da MBV nisu za svakoga. tj svačiji ukus
Jelena: nisu brate
MMG: oasis nemaju šta da traže u top 10. čak ni duhovito postavljeni iza beatlesa
Jelena: slažem se. a pre nirvane. more marš
MMG: drago mi je zbog pixies. mislim da je to i dalje jedan od najneotkrivenijih bendova svih vremena.
Jelena: kako ti se čini poslednji uradak
MMG: kao poslednji uradak. stone roses?
Jelena: sjajan album. ako već hoće britansku listu neka ga gurnu gore, pre pulp sigurno. mada volim i pulp



MMG: mislim da si mi već odgovorila na pitanje VU ili the strokes. da li je hunky dory najbolji bowie?
Jelena: VU. pa to je od debi albuma jedan od najuticajnijih. hunky dory ne nikako. ali ja volim onu seriju od diamond dogs do low. young americans mi je super
MMG: prvo mesto?
Jelena: idi begaj! The Smiths su mi dobar, ali generacijski bend, to jest ako ih nisi ukačio onda teško da ćeš posle. barem je to bio moj slučaj. i malo znam ljudi moje generacije kojima je to top of the pops. mislim da tvoje mišljenje više znači. pri čemu taj album ima nekoliko dobrih pesama, ostalo su fileri
MMG: ja ih nikad nisam ukačio onda. u ono vreme (kraj osamdesetih) meni je sve to bilo jedno te isto, kao housemartins. ja sam preko morrisseya solo ušao u the smiths. i queen is dead mi je uz hatful of hollow i debi njihov najbolji. ali, mislim da je prvo mesto ovde taktički izabrano, baš kao što je morrissey krasio naslovnicu 50-ogodišnjeg izdanja NME-ja. glory days
Jelena: jasno
MMG: NME će umreti sa morrissey-jem
Jelena: on je sve svoje kontroverzne izjave dao za njihov magazin. bili su mu dužni. pri čemu oni verovatno se mole pred spavanje da će se smiths okupiti ponovo
MMG: mislim da u to niko ne veruje. a mislim da je queen is dead bio najsporniji konsenzus, pa je zato izabran. priterana puškom šta bi ti stavila na prvo mesto?
Jelena: meni je blood on the tracks omiljeni album. zato što sam se rodila matora. () kolka pauza!
MMG: nemam komentar. mislim znam za tvoju ljubav prema tom albumu od ranije. a nemam ni odgovor šta bih ja.
Jelena: pre bi popio metak?
MMG: možda bih u poslednjem trenutku nešto uzviknuo
Jelena: znaš kako čini mi se da je pitchforkova lista bila inspirativnija zato što se bazirala na tim godinama. i to su albumi koje čuješ u trenutki kad izađu.
MMG: tru dat
Jelena: kod ovog "svih vremena" ja pomalo budem opterećena time koliko poznajem sva vremena. da li sam dobar đak? i kao dylan je izašao šest godina pre mog začeća. kakve ja veze imam sa tim. i na mojoj listi bili bi i stonesi, ali i tricky i massive, jer sam to čula kad se pojavilo i to mi je baš značilo. i PJ Harvey. umesto zaključka - više mi znače te male liste tipa albumi za raskid, albumi za seks, nego sva vremena
MMG: da, ko će od nas živeti svo vreme
Jelena: da su mene kao konsultanta pitali, mislim NME, ja bih im predložila da naprave listu najboljih britanskih albuma ili brit pop albuma, nečega po čemu su oni specifični. ovako su uzeli 500 komada, kao da su jebeni rolling stone

12 comments:

  1. Pazljivo sam se vratio iznova na delove rasprave gde vas dvoje (fridome ti malo vise) menjate redosled albuma u koloni ili ih cak izbacujete kao nedostojne. Zapravo me interesuje kako dolazite do zakljucka da na primer green day nije zasluzio ni u 500 da se nadje ili preachersi da nisu za prvih 100, ali onako bez govora i bilo kakvog objasnjena. Mislim to mi je skroz kul samo bi voleo da cujem argumetaciju, ne mogu da uhvatim (bar jos uvek) taj momenat demontiranja do sustine. Primer zasto je poslednji uradak PJ harvey AUTIZAM ( haha sta to znaci u kontekstu formiranja muzickih lista bilo za "sva vremena,epohu,godinu,etc") U pogledu vecine napisanog se i sam slazem, sebi priznajem. Za kraj, sjajno bi bilo videti vase liste ne upravljajuci se ovim "priznatim i poznatim" listama kao NME, Rolling.. 100 albuma,filmova, svega onoga cime blog operise kriticki.

    Dejan Rankic

    ReplyDelete
  2. dejane,

    ja vidim da si ti fin gospodin čovek i iskreno se nadam da te neću iznervirati svojim odgovorom.

    green day je imao sreće u post-produkciji američke alternativne scene nakon lavine zvane nirvana. ništa na tom albumu ni na koji način, muzički, konceptualni, ideološki, nije bilo ni malo novo u odnosu na bilo koji relevantan reper za njih. recimo, bad religion. a sa american idiot green day su pokazali ono što većina američkih bendova poželi u nekom trenutku- da budu kao springsteen.

    holy bible je bitan i dobar album ali samo u kanonu MSP. mislim da je ta ploča toliko hermetična da verujem da je malo ko mnogo i slušao i da njen kult potiče zapravo od interpretacija njene vrednosti. pre svega preuveličavanja zgodno nadovezivih na nestanak richeya edwardsa. mislim da tom albumu tek predstoji otkrivanje sa "followerima" koji će ga u isto vreme i razjasniti. do tada bolje ga držati na listama kultnih ili teških albuma

    let england shake je velika britanska ploča. i verujem da je vole obrazovani britanci i fanovi pj harvey. to je jedan hladan album, u kome se pj pojavljuje kao besednik/ narator muka, ali ne i kao neko ko ih je neposredno doživeo. pj se bavi ljudskim kao opštim, a ne čovekom kao nekim njoj bliskim, konkretnim. to jeste veliki album, ali jedan od onih koji ne zaslužuje ovakvu vrstu liste. on je iznad nje u svakom smislu. bojim se da je on i autentičan u tolikoj meri da uopšte ne poziva na sledbeništvo, nesposoban je da utiče. njegova veličina je u nespornom definisanju jednog trenutka, i bez tog konteksta on će ostati samo zbirka odličnih pesama, ali takva da ne može da se šiba sa ostalima. voleo bih da verujem da će let england shake jednog dana biti nešto kao unknown pleasures ili closer, ali sumnjam. ta dva albuma uprkos mraku daleko su intimnija iskustva, sa kojima čovek ima šta da podeli. is this desire? je bio jedan takav za pj harvey.

    ovo poslednje što si tražio, ne mogu da obećam (govorim u svoje ime). kako vreme odmiče formiranje bilo čega takvog bilo bi samo nepouzdan odsjaj mog trenutnog života i ništa više. možda nekad nešto.

    hvala na interesovanju

    ReplyDelete
    Replies
    1. Nikako iznerviran. Super odgovor utoliko sto nisam sagledao na ovaj nacin, mislim primeti se iskustvo,naslusanost i akumulacija znanja,godina pa samim tim i posledicno rezoni kakve srecem na MMG, zato ja do slicnih i ne dolazim u nedostatku svega navedenog. Za PJ verovatno najbolje objasnjenje i slazem se da je nesposoban da utice i sav je za sebe nekako, samim tim i nije za liste, niti da ima kapacitet i tu sirinu uticaja kao closer i unknown pleasures.
      Seti se refleksija kroz odrastanje pa do trenutnog, mozda bi to moglo da formira nesto nalik na listu. ( vise onako usput kazem, ne zelim da pritiskam).

      Dejan

      Delete
  3. Ako iz ovogodišnje produkcije izdvojite "par pesama Arctic Monkeys", onda je i bolje što vam se taj popboks ugasio.

    ReplyDelete
  4. Je l' spooky sto se secam da je Trying Your Luck bila na prvom mestu MV za 2001.?

    ReplyDelete
    Replies
    1. ta živa verzija trying your luck bi i ove godine bila na prvom mestu MV. ne znam šta bi tu trebalo da bude spooky

      Delete
  5. i dok je štucao popboks je bio daleko uticajniji od svih blogova i b92 kritičara, tako da jeste tek će ga praviti od blata i muzičari i fanovi muzike

    denial

    ReplyDelete
    Replies
    1. ne vidim bolji dokaz tome od toga što to pišeš ovde

      grnčar freedom

      Delete
  6. blato i nije baš poželjna građa za pravljenje sajta.

    "uticajno" kao landarajuća kategorija opasno preti da smeni "uspešno" na tronu trenutne gadosti.

    možda nekad napišem iz svog ugla storiju o popboksu, trenutno nemam ni preku potrebu ni želudac za to.

    ReplyDelete
  7. Green day i Nirvana jedno uz drugo UZAS - eto kad je covek tako obrazovan da usko "zna" onako kako mu kazu i sta pisu NME i Melody Maker ili late days sPichfork. Tako plitko stvari moze da posmatra neko glup slicno kao Dragan Ambrozic, ali vec bolje kapiraju cak i Olja Miletic a kamoli Janja Bobic. Ovako slicno je razmisljala ranije i debela Milja...

    pa Sunce ☀ ti jebem kalajisano Nirvana je postojala i bila mnogo jaca u vreme Bleach albuma koji je bio jak kao zemlja, samo ti si jelda ljakse cuo za njega kad je na MTV postavljen hitic koji je zasmrdeo culi su ga cak i takvi papani kao ti.

    al da preskocim Sub Pop pre i posle i okolinu Sijetla, neku noc sam je razradjivao ajd se bavimo melodichnim HaCeom:

    Green Day je bio mali lose produciran bendic sa na 7 incnim singlicama Lookout! records uz masu takvih i slicnih americko-pretezno-Kalifornijskih melodichni HaCe bendica bogovi su tada bili Bad religion, razni ljudi iz BG su dosta potencirali Big Drill Car http://www.youtube.com/watch?v=yUghK76VhnI a meni su malo vise zapali australijski Hard Ones a takodje su mi duha imali i NOFX pa smo se pokupili da ih gledamo u Sarajevo no nisu stigli tamo, a ALL su dolazili u ZG pa se islo i tamo itd

    velika prica al da rezimiram

    cak i pre medijske paznje poklonjene Green Day-u su se pojavili kao iznenadjenje The Offspring HaCe band sa sve klasicnim HaCe manirima na MTV pretci ponovo hitice poput "Gotta Get Away" http://youtu.be/C6jz1hewTzA

    e moj slobice moras jos dosta da slusas ucis pre nego sto nesto mozes da mislis i zakljucis
    ovaj cas je gotov i besplatan, pitaj ako ti nesto nije jasno

    Vozdra

    ReplyDelete
  8. Dal si ti sfatio koliko si jebeno plitak i slaboumno iako pomalo informisan ?

    pa ne moz kroz novine i neke faozne sajtove da se poznaju stvari, to samo tako shtreberi ko ti debela Milja i tupavi Draga Anbrozic mogu da kao guraju napred al djoka promasena sustina pobrkani loncici serpe i poklopchici

    slobice treba da se mnogo jos ucis, a vec seda brada a i kosa popustila

    kad ces to stici?

    ReplyDelete